O kvalitetu vazduha se u Srbiji priča godinama, a poznato je i da smo najgori u Evropi po prevremenim smrtima zbog zagađenja. Pogledajte šta pokazuju novi satelitski podaci do kojih je CINS došao u saradnji sa kolegama iz Evropske mreže data novinara.
Od 1971. godine udio površine Europe koji je izložen visokoj ili većoj meteorološkoj opasnosti od požara porastao je s 20 na gotovo 40 posto. Ali postoje velike razlike među zemljama.
Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo (EDJNet). „Nazivi ulica gotovo isključivo imenovani po značajnim muškarcima govore da su doprinosi žena gradovima ne samo zaboravljeni već i izbrisani iz povijesti“, kaže predsjednica zagrebačkog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Rada Borić. No, unatoč namjeri zagrebačkog Odbora da se to promijeni, niz administrativnih zapreka jako usporava ovaj proces.
Zakoni o transparentnosti u Europi se, u praksi, sukobljavaju s proizvoljnom primjenom ograničenja, nedostatkom resursa ili izostankom odgovora administracije, a kršenja zakona ostaju bez posljedica. Italija, Njemačka i Španjolska dopuštaju najsporije odgovore na zahtjeve za javnim informacijama.
U proteklih deset godina se u Srbiji desilo više od 300 femicida. Mnogi koji ubiju žene izvrše samoubistvo. Preostale porodice ubijenih pravdu očekuju na sudu, ali istraživanje CINS-a pokazuje da i tu često ostanu bez nje.
Smrtnost od raka u Hrvatskoj je druga najviša u EU, poslije Mađarske, čak 25 posto češća od prosjeka Unije. Istodobno, na liječenje raka se troši više od prosjeka Unije.
Nesvakidašnje prekogranično istraživanje, u kojem je sudjelovalo osamnaest medijskih redakcija iz cijele Europe, želi skrenuti pozornost na femicide i porast nasilja nad ženama u vrijeme pandemije te na zapanjujući nedostatak ažuriranih podataka o ovom fenomenu. Nema sumnje da će bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastaviti rasti.
Među državama članicama EU koje najmanje ulažu u istraživanje i inovacije nalaze se i neke od balkanskih zemalja. Europski fondovi doprinose poboljšanju situacije po ovom pitanju, no jaz između Balkana i ostatka Europe se i dalje povećava. Razlozi za to su brojni.
Među državama članicama EU koje najmanje ulažu u istraživanje i inovacije nalaze se i neke od balkanskih zemalja. Europski fondovi doprinose poboljšanju situacije po ovom pitanju, no jaz između Balkana i ostatka Europe se i dalje povećava. Razlozi za to su brojni.
„Često plačem, imam osjećam da nigdje ne pripadam. Imam užasno teške i nagle promjene raspoloženja. Sve se češće javlja strah od ljudi“, opisuje Leonida Kifer kako se manifestira njena dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja. Anksioznost i depresija bile su i prije pandemije među najčešćim problemima mentalnog zdravlja u cijeloj Europskoj uniji. No, zabrinjavajuće je da svaka zemlja EU koja na papiru omogućuje psihološku pomoć unutar zdravstvenog sustava ima rupe u tom sustavu, a neke države uopće ne predviđaju takvu pomoć.
