Vijesti
Sustav je surov
Smrtnost od raka u Hrvatskoj je druga najviša u EU, poslije Mađarske, čak 25 posto češća od prosjeka Unije. Istodobno, na liječenje raka se troši više od prosjeka Unije.
Tihi rat protiv žena u Europi
Nesvakidašnje prekogranično istraživanje, u kojem je sudjelovalo osamnaest medijskih redakcija iz cijele Europe, želi skrenuti pozornost na femicide i porast nasilja nad ženama u vrijeme pandemije te na zapanjujući nedostatak ažuriranih podataka o ovom fenomenu. Nema sumnje da će bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastaviti rasti.
Jugoistočna Europa: ulaganja u inovacije nisu dovoljna
Među državama članicama EU koje najmanje ulažu u istraživanje i inovacije nalaze se i neke od balkanskih zemalja. Europski fondovi doprinose poboljšanju situacije po ovom pitanju, no jaz između Balkana i ostatka Europe se i dalje povećava. Razlozi za to su brojni.
Luksuz zvan psihoterapija
„Često plačem, imam osjećam da nigdje ne pripadam. Imam užasno teške i nagle promjene raspoloženja. Sve se češće javlja strah od ljudi“, opisuje Leonida Kifer kako se manifestira njena dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja. Anksioznost i depresija bile su i prije pandemije među najčešćim problemima mentalnog zdravlja u cijeloj Europskoj uniji. No, zabrinjavajuće je da svaka zemlja EU koja na papiru omogućuje psihološku pomoć unutar zdravstvenog sustava ima rupe u tom sustavu, a neke države uopće ne predviđaju takvu pomoć.
Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem
„Sramotno je da Hrvatska nema strategiju sprječavanja samoubojstava, iako ima veće stope samoubojstava i od svjetskog i od europskog prosjeka“, ističe Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija. U Hrvatskoj si je u 2020. život oduzelo 566 ljudi, više nego dvostruko više od broja ljudi koji su stradali u prometu. „Mentalno zdravlje bi trebalo imati mjesto u svim aspektima društva. Danas se na to gleda kao da je psihijatrija geto izvan kojega su svi ostali zdravi. To nije tako“, kaže pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče prim. dr. sc. Sanja Martić-Biočina.
Plan za novi dan: oporavak i otpornost
Hrvatska vlada prošli je tjedan u Saboru predstavila sažetak dokumenta koji je nazvan "Nacionalnim planom oporavka i otpornosti", a koji je presudno važan za izvlačenje 49,08 milijardi eura pomoći od Evropske unije za saniranje ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije COVID-a 19 i potresa koji su lani uzdrmali hrvatske regije. Sabor je sažetak prihvatio jutros, na jedvite jade, sa 76 glasova od ukupno 151 zastupnika.
Strategija za 22 milijarde €
Nacionalne razvojne strategije vjerojatno ne bi niti bilo kada njezino postojanje ne bi bilo pretpostavka za izvlačenje EU-sredstava. Ali što nakon nje? - "Želimo da 37 posto projekta koje ćemo predstaviti budu financirani na tragu Europskog zelenog plana, a drugih 20 posto se odnosi na digitalizaciju", lapidarno je izrazio svoje želje premijer Andrej Plenković, demonstriravši da se prava "razvojna strategija" začahurila u njegovoj glavi i da u njoj nema neke pretjerane sofisticiranosti.
Što Hrvatska tu može?
Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.
Pošto euro?
Kroz iduće dvije ili tri godine Hrvatska ulazi u eurozonu, euro postaje naša jedina službena valuta. Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati ova nova "tranzicija"? Zbog visoke razine eurizacije hrvatskog duga teško bi bilo ovaj trenutak iskoristiti za devalvaciju kune, iako bi u teoriji takva devalvacija mogla pomoći konkurentnosti hrvatskih izvoznika, smatra Višnja Vukov s Odsjeka za političke i društvene znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni.
