Razumijevanje pomoću podataka postupka zbog povrede prava EU-a

InfringEye je alat temeljen na podacima koji je razvio EDJNet, olakšavajući novinarima i građanima razumijevanje mehanizama kršenja prava EU-a te praćenje prošlih i tekućih postupaka. Evo nekih glavnih nalaza.

InfringEye

Na stranici InfringEye možete pronaći više materijala o postupcima povrede prava EU-a, uključujući bazu podataka, izvještaj koji sadrži opsežne podatke o zemljama, dodatne tablice i osnovne skupove podataka.

Ovaj je posao izveo talijanski politički nadzornik Openpolis , član EDJNet-a. Svi se materijali mogu slobodno ponovno objaviti i ponovno upotrijebiti.

Zemlje Europske unije i Europska komisija dijele odgovornost za osiguravanje usklađenosti zakona sa pravom Zajednice. Duh povjerenja u srži je odnosa između institucija i zemalja članica. Predstavlja to dobar način da se provjeri zdravlje Europske unije budući da svake  godine europske institucije odobre veliki broj direktiva i propisa koji se trebaju uvesti u nacionalno zakonodavstvo svake od članica.  

Kulturalna i zakonodavna integracija su temelji odnosa između EU-a i zemalja članica. Nastavno na to, tema postupka za kršenje prava EU-a ne može se zaobići. Najčešće se zanemaruje visoka cijena neusklađenosti sa zakonom Zajednice. Naravno da postoji materijalni trošak, ali izad svega je utjecaj na kvalitetu života eurpskih građana. 

Godinama se pokušava uspostaviti konstruktivi odnos između Komisije i država članica da bi se smanjio broj postupaka za kršenje prava EU-a i dalo državama članicama dovoljno vremena za usklađivanje. To, kao što se može vijdeti, ima dvojake rezultate: dok se broj postupaka godišnje smanjio , broj žalbi i izvještaja od strane građana stalno raste. U isto vrijeme čini se da države članice teško riješavaju starih navika pa se broj neriješenih postupaka zbog povrede prava EU-a povećava krajem svake godine. 

Što se događa prije pokretanja posttupka zbog povrede prava

Putevi koji vode pokretanju postupka su različiti i mogu uključivati različite stranke u parnici, s jedne strane Komisiju i njene posebne istrage, s druge strane građane kroz izvještaje i peticije. Stalno raste broj ovih drugih: u prosjeku, svake godine pristigne više od 3.700 prigovora protiv država članica zbog nepridržavanja zakona Zajednice. 

Između 2014. i 2018. godine, samo su tri zemlje bile predmet više od jedne trećine prigovora: Italija (16.31 %), Španjolska (12.06 %) i Francuska (8.27 %). U 2016. godini Italija je bila predmet 753 prigovora što je rekord za jednu zemlju.  

I dok podaci za pojedinačne zemlje pokazuju vrlo različite situacije, opći trend pokazuje snažan porast. 3.850 prigovora u 2018. godini  je najveći broj od 2014.  i za 200 više o prosjeka godine prije. Ponovno su tri zemlje imale veliki dio prigovora. Prva je Italija sa 633 prigovora, a gotovo pola od njih vezani su za unutarnju trgovinu. Slijedeća je Španjolska sa 486 i Francuska sa 316 primjedbi. 

Važno je istaknuti da od većine ovih prigovora ne bude ništa. Samo je zbog 4.77 % prigovora poduzeta daljnja istraga Komisije, kroz „EU pilot“ mehanizam. Da stvar bude gora, dok broj prigovora raste, postotak onih zbog kojih je pokrenut EU pilot se stalno smanjuje. U 2014. brojka je iznosila 17.09 %, u 2016. se smanjila na 12.75 %, a u u 2018. godini, kako je već spomenuto, pala je na 4.77 %. 

Ove brojke mogu značiti puno toga, a ono što sigurno pokazuju je da se građanska percepcija država članica pogoršala, što je dovelo do povećanog broja prigovora, a koji rijetko vode do istrage Europske komisije.

Od 3.882 prigovora u 2018. godini, samo je 185 dovelo do pokretanja EU pilota ili pokretanja postupka zbog povrede prava. Gotovo sve prigovore, njih 3.697 su odbacile institucije  bilo zato jer nije bilo kršenja europskog zakona ili je bila riječ o nekoj pogrešci ili je povučen prigovor. 

Mehanizam EU pilot 

Bilo zbog prigovora ili vlastite istrage, Europska komisija može odlučiti pokrenuti istragu putem EU pilota. Ovaj je alat pokrenut da bi se pojedine poteškoće anticipirale i riješile bez da se pokreće postupak zbog povrede prava. Mehanizam EU pilot pokrenuli su Europska komisija i države članice da bi razmijenjivali informacije i riješavali probleme vezane za primjenu EU zakona ili usklađivanje naionalnih i EU zakona u fazi prije nego se formalno pokrene postupak zbog povrede prava. 

Iako se posljednih godina ovaj alat pokazao vrlo korisnim, Komisija je nedavno istaknula da je potrebno manje koristiti EU pilot da bi se izbjeglo dodatne administrativne korake prije pokretanja postupka zbog povrede prava. Zbog toga se u hitnim slučajevima odmah pokreće postupak zbog povrede prava bez istrage EU pilota.Strategija Komisije je jasna ako pogledamo specifične podatke: broj slučajeva koji su uključivali EU pilot pao je sa 1.225 u 2014. godini na 110 u 2018. godini. Najveći je pad zabilježen  2017. kada je broj slučajeva bio 178, a godinu prije 790 (2016.)

Kao što je već spomenuto, mehanizam EU pilot se temelji na uspostavi konstruktivnog dijaloga između država članica i EU Komisije da bi se izbjegao postupak zbog povrede prava. S tim u vezi važno je pogledati kolika je stopa riješenih slučajeva putem EU pilota. Stopa rješenja je postotak slučajeva EU pilota koje je vodila Komisija, a u kojima su zemlje članica dale zadovoljavajuće odgovore. Što je veći ovaj postotak to se institucije poput EU pilota pokazuju potrebnim i tako izbjegava pokretanje postupka zbog povrede prava kroz dijalog između države članice i Komisije. 

Na kraju 2018. EU prosjek bio je 73 %. Među najspretnijima po ovom pitanju su Nizozemska s stopom rješenja od 91 %, Luksemburg (89 %) i Hrvatska (85 %). Od većih EU zemalja, Francuska i Španjolska se dobro snalaze, obje s postotkom od 80 %. Najlošije pak ide Njemačkoj i Italiji sa 71% i Velikoj Britaniji (63 %) . 

Zanimljivo je uočiti kako taj postotak varira kroz godine. To može samo pokazati sposobnost pojedine države da odgovori na istrage Komisije, održava konstruktivne razgovore i izbjegava pokretanje postupaka. 

Generalno na europskoj razini stopa rješenja je opala za 3 % od 2014 do 2018. godine, sa 75 na 73 %. U 57 % EU zemalja stopa rješenja se smanjila u zadnjih četiri godine: u Rumunjskoj  iznad svih, stopa rješenja je pala sa 79 na 58 %, pad od 26.58 %. Loši znakovi se pojavljuju i u Bugarskoj (-25 %) i Sloveniji (-20.99%). S druge strane Luksmburg (+43.55 %), Hrvatska (+30.77 %) i Mađarska (+24.19 %) su se značajno poboljšali. Među ostalim EU zemljama najveći su gubitnici Velika Britanija (-17.11 %) i Italija (-5.33 %). Manji je napredak zabilježen u Njemačkoj (+1%) dok Francuska (+7 %) i Španjolska (+16 %) pokazuju najveći napredak. 

Što se dogodilo u zadnjih pet godina

Nakon svih tih faza, od prigovora građana do EU pilota i istraga Europske komisije, dolazi pokretanje postupka zbog povrede prava. Prvi je korak tog procesa kada država članica primi službenu obavijest (Članak 258. TFEU). Između 2014. i 2018. godine, podijeljeno je skoro 4.000 takvih pisama, s prosjekom od 796 godišnje. Trend je u opadanju sa najmanjim brojem obavijesti godišnje u 2018. godini. Nakon vrhunca u 2016. godini, brojka stalno opada.

U zadnje četiri godine otvoreno je 3.981 postupaka zbog povrede prava od kojih je 211 na Cipru, zemji na koju, po ovom pitanju, posebno cilja Europska komisija. Godišnji prosjek procesa pokrenutih protiv Cipra je više od 40, najviša brojka za ijednu zemlju članicu.  Zanimljivo je uočiti velik broj postupaka pokrenutih protiv Belgije (198 novih procesa otvorenih između 2014. i 2018. ) i Grčke (190). Među najčestitije zemlje, dake one sa najmanje novih pokretanja postupaka, spadaju Estonija (79 slučajeva otvorenih između 2014. i 2018.), Nizozemska (86) i Latvija (99). Usporedbe radi, treba spomenuti  Španjolsku (179), Francusku (156), Njemačku (155) i Italiju (129). 

Novih 644 procesa pokrenutih u 2018. doveli su do znamenke od 1.571 neriješena postupka zbog povrede prava. Posljednjih godina stalno raste ukupan broj neriješenih postupaka na kraju godine. Od 2014. do 2015. broj je iznosio 1.350 dok se od 2016. popeo iznad 1.500. To znači se da je sve manje novopokrenutih postupaka, ali se države teško riješavaju procesa pokrenutih u proteklim godinama.  

Između 2014. i 2018. broj otvorenih slučajeva na kraju svake godine narastao za je 16.63 %. Posebno se uznemirujućom čini situacija u Hrvatskoj gdje je brojka narasla za 380 % popevši se sa 10 nedovršenih postupaka na kraju 2014. do 48 na kraju 2018. godine. Ovakav veliki porast u Hrvatskoj može se objasniti time što je Hrvatska tek nedavno, 2013. godine, ušla u EU: Hrvatska je očito započela 2014. sa značajno manjim brojem pokrenutih postupaka od drugih država članica. 

Od većih EU zemalja Italija (-21.35 %) kao i Francuska (-20.51 %) imaju čini se najveći uspjeh u smanjenju broja nesporazuma s Komisijom. Isto se može reći za Grčku (-14.61 %), Rumunjsku (-13.24 %) , Poljsku (-11.39 %) i Belgiju (-1.25 %) Postoci za Njemačku i Veliku Britaniju su viši od prosjeka. U obje zemlje ukupni broj neriješenih slučajeva je narastao za 17.65, odnosno 20.37 %.

Tijekom vremena mijenjala su se područja politika za koja su vezani procesi. Kroz povijest, zaštita okoliša se pokazala kao najspornije područje za EU zemlje. Na kraju 2018. najveći broj nedovršenih postupaka (oko 19 %) bio je vezan za zaštitu okoliša. Čak i kad je broj procesa padao u 2014, za to je područje bilo vezano 24 % od svih ukupno. Postoci u ostalim područjima su relativno stabilni : Mobilnost i promet (~15 %), unutarnja trgovina (~10 %), migracije i unutarnji poslovi (~9 %), porez i carinska unija (~6 %) i energija (~5 %).

S druge strane raste broj postupaka zbog povrede prava u području pravosuđa i potrošača, sa 6 na 10 % kao i onih koji uključuju komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije sa rastom od 1% u 2014. na 4.26 % u 2018. godini.  Potonji rast proizlazi iz sve važnije uloge koju tehnologija igra u svakodnevnom životu, što vodi do povećanog broja donesenih direktiva, a što opet vodi do povećanog broja postupaka zbog povrede prava. Nasuprot tome, postotak slučajeva u području zdravstvene zaštite i sigurnosti hrane pao je sa 7 % u 2014. na 2 % u 2018. 

Kao što je već spomenuto na kraju 2018. godine bilo je 1.571 nedovršenih postupaka zbog povrede prava, u prosjeku 56 postupaka po zemlji. Zemlja sa najvećim brojem otvorenih postupaka bila je Španjolska (97 slučajeva),   pa Njemačka (80) i Belgija (79). Najmanje ih je imala Estonija (27), Finska (32) i Danska (32). 

Zašto je toliko otvorenih postupaka zbog povrede prava

Kao što smo vidjli, uzzroci zbog kojih Komisija pokreće posupak zbog povrede prava variraju. Kroz godine povećao se postotak postupaka zbog zakašnjele implementacije europskog zakona: ukupno 65 % u 2014. , sada 74 %. To je trend koji raste. U 2018. , 17.69 % slučajeva je pokrenuto zbog pogrešne primjene EU zakona i 8.12 % zbog kršenja EU zakona ili odluka.

Zbog zakašnjelog prenošenja EU direktiva u 2018. godini pokrenuto je 419 novih procesa što je ukupno 758 takvih slučajeva. To je skoro pola otvorenih procesa, preciznije 48.25 %. Ovaj je postotak značajno narastao u posljednjih nekoliko godina. Krajem 2014. takvih je slučajeva bilo samo 31.77 % dok je u 2016. i 2017. taj postotak prešao 52 %. Dok se možda smanjio apsolutan broj, utjecaj ovakvih slučajeva na generalnu situaciju blago raste.
S tim u vezi zanimljivo je usporediti ove brojke sa brojem direktiva sa rokom implementacije koji zadaje Komisija. Kako su ti brojevi povezani?Prosječno svake godine Komisija donese 55 direktiva sa zadanim rokom implementacije. Istovremeno broj pokrenutih postupaka zbog povrede prava zbog zakašnjelog prenošenja je 500. To znači da svaka direktiva sa rokom implemetacije uzrokuje prosječno deset postupaka zbog povrede prava zemjama članicama zbog neusklađivanja.  

Koja je uloga Europskog suda pravde?

Još jedan važan faktor u postupku protiv povrede prava je Europski sud pravde. Kao što smo vidjeli, to je tijelo koje ne samo da može osuditi zemlju za prekršaj već također odrediti materijalnu kaznu.

Od 2014. prosječno je 44 nova slučaja na Sudu pravde uključivalo države članice koje nisu uskladile svoje zakone sa zakonom Zajednice. Prošle godine, broj je bio jednak onom iz 2014. godine, sa 57 novih slučajeva. Ovaj broj raste: 37 u 2015., 31 u 2016. i 41 u 2017. Unatoč napretku posljedjih godinna, Grčka ima više slučajeva na Sudu od svih drugih u posljednjih pet godina, točnije 22 slučaja, a 18 otvorenih između 2014. i 2016. Njemačka je slijedeća sa 17 slučajeva, zatim Poljska i Španjolska (obje sa 16 novih slučaja), Italija (14), Portugal (13) i Belgija (12). 

Između 2014. i 2018. ukupan broj novih slučajeva koji su došli do Suda bio je 223. U istom je periodu zaključeno 159 slučajeva, bilo da je slučaj odbačen ili je izrečena presuda. Pet zemalja koje imaju najviše slučajeva imaju također najveći broj zatvorenih slučajeva, uključujući pozitivne i negativne ishode. Vodi Grčka gdje za 20 od 20 slučajeva određeno pokretanje postupka zbog povrede prava. Od 15 zaključenih slučajeva u Njemačkoj, dva su odbačena dok je u 13 preostalih proglašena krivom. Zemlje koje su u sposljednje četiri godine najviše proglašene krivima su Španjolska (14 od 14 slučajeva), Poljska (13 od 14), Italija (11 od 11), Portugal (11 od 11), Velika Britanija (9 od 12) i Belgija (10 od 10). Od 159 završenih slučajeva, Sud je odredio 144 postupka zbog povrede prava dok je 15 odbačeno.   

Analizom dostupnih podataka možemo pogledati još dalje unatrag. Od 1952. do 2018. u 3.957 slučajeva zemlja je dovedena pred Europski sud pravde zbog neuskađivanja sa zakonom Zajednice. Iz ove perspektive, jedna je zemlja dominantna: Italija, sa više od 652 slučaja ili 16.48 % od ukupnog broja slučajeva. Slijedeća, ipak na određenoj udaljenosti je Francuska (419 slučajeva, 10.59 %), zatim Grčka (411, 10.39 %), Belgija (388, 9.81 %) i Njemčka (293, 7.40 %). Ovih pet zemalja čine više od pola (54.66 %) svih slučajeva pred Europskim sudom pravde od 1952. do danas.

Dostupni prijevodi
četvrtak, 24. listopad 2019.

Izvor/i:

Openpolis

Prijevod:

D. Pribacic | VoxEurop
share subcribe newsletter