Hrvatska vlada prošli je tjedan u Saboru predstavila sažetak dokumenta koji je nazvan "Nacionalnim planom oporavka i otpornosti", a koji je presudno važan za izvlačenje 49,08 milijardi eura pomoći od Evropske unije za saniranje ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije COVID-a 19 i potresa koji su lani uzdrmali hrvatske regije. Sabor je sažetak prihvatio jutros, na jedvite jade, sa 76 glasova od ukupno 151 zastupnika.
Nacionalne razvojne strategije vjerojatno ne bi niti bilo kada njezino postojanje ne bi bilo pretpostavka za izvlačenje EU-sredstava. Ali što nakon nje? - "Želimo da 37 posto projekta koje ćemo predstaviti budu financirani na tragu Europskog zelenog plana, a drugih 20 posto se odnosi na digitalizaciju", lapidarno je izrazio svoje želje premijer Andrej Plenković, demonstriravši da se prava "razvojna strategija" začahurila u njegovoj glavi i da u njoj nema neke pretjerane sofisticiranosti.
Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.
Kroz iduće dvije ili tri godine Hrvatska ulazi u eurozonu, euro postaje naša jedina službena valuta. Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati ova nova "tranzicija"? Zbog visoke razine eurizacije hrvatskog duga teško bi bilo ovaj trenutak iskoristiti za devalvaciju kune, iako bi u teoriji takva devalvacija mogla pomoći konkurentnosti hrvatskih izvoznika, smatra Višnja Vukov s Odsjeka za političke i društvene znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni.
Znanstvenici s Instituta za javne financije u razgovoru za H-Alter/EDJNet: "U prva dva tjedna travnja prihodi državnog proračuna pali su za 70 posto. U iduća tri mjeseca procjenjuje se da je potrebno dodatno financiranje od 65 od 70 milijardi kuna. Potrebe za zaduživanjem će vjerojatno biti i veće ako se uzme u obzir da će prihodi primjerice HZZO-a, županija, gradova i općina značajno pasti i da će se i oni morati dodatno zaduživati. Poprilično je jasno da nas čeka teška godina, a možda i godine."
