Jemen kao ničija katastrofa

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu.

Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Prema najnovijem izvješću  Human Rights Watcha, u oružani sukob u Jemenu  posljednjih je godina ubijeno i ranjeno tisuće civila. 

Prema podacima do studenog prošle godine ubijeno je 6.872 civila, a 10.768 je ranjeno, a većina je nastradala u zračnim napadima koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije. Nedavno objavljeno Izvješće Visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) donosi podatak da je u Jemenu u 2018. godini svaki tjedan ubijeno ili ozlijeđeno gotovo stotinu civila. Petina žrtava bila su djeca – ukupno 410 smrtnih slučajeva i 542 ozljede u prošloj godini. S druge strane Yemen Data Project navodi kako je u 19.652 zračna napada od 2015. do danas stradalo 18.035 civila, od čega je 8.419 njih ubijeno.

Valja naglasiti kako se radi se o dosta konzervativnim procjenama, stvarnih civilnih žrtava vjerojatno je mnogo više. Tisuće ljudi su raseljene zbog borbi, a milijuni pate od nedostatka hrane i neadekvatne medicinske skrbi.

Točnije, četrnaest milijuna ljudi je na rubu pothranjenosti, a krajem prošle godine je Geert Cappelaere, direktor UNICEF-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku, upozorio svjetsku javnost da u približno sedam milijuna djece svaku noć gladno odlazi na spavanje. Pritom je važno reći i kako su humanitarni radnici i radnice nerijetko pritvarani, mučeni i ubijani tijekom dostavljanja pomoći diljem zemlje.

Nijedna od zaraćenih strana nije provela vjerodostojne istrage o brojnim kršenjima zakona ratovanja od strane svojih snaga. Kontinuirano izostaje i adekvatna međunarodna reakcija na zločine u Jemenu. Sa svom postojećom tehnologijom i dostupnošću informacija, u Jemenu se godinama odvija rat protiv kojega, čini se, nitko ne prosvjeduje, a enormne brojke kojima rezultira zbrajanje posljedica uništenja konzumira se medijski tek usputno, upakirano u narativ "humanitarne katastrofe", uz koji ne ide pripadajuća priča o političkoj odgovornosti.

Čitajući medijske napise o Jemenu, dojam je da se na zemlju obrušila katastrofa iz nebesa, protiv koje se ništa ne može uraditi, koja se događa sama od sebe, a nije rađena i vođena od strane nekoga.   Teško je drugačije promišljati rat i ratovanje, ako ne percipiramo vlastitu uključenost i vlastitu odgovornost u dosad napravljenome, ali i moć da nešto napravimo drugačije.

Ovim tekstom želimo podsjetiti na pitanje odgovornosti – europske i hrvatske u ratu u Jemenu. Možda iz takvog prepoznavanja može proizići nekakav otpor, makar on bio skroman, simbolički. Jemen, u tom smislu, nije ničija, već naša katastrofa.

Europsko i hrvatsko prodavanje oružja Saudijskoj Arabiji

Hrvatske političare i političarke nitko svih ovih godina nije upitao o etičkim implikacijama trgovine oružjem sa zemljama uključenim u ratove na Bliskom istoku, koje sustavno ignoriraju ili krše međunarodno pravo.

Baza podataka UN-a otkrila je da je Hrvatska izvezla 36 milijuna dolara vrijednog streljiva u Jordan 2012. godine, a većina streljiva završila je na bojištima u Siriji. Nakon što je uloga Hrvatske postala javna, Saudijska Arabija preuzela je uvoz više od 124 milijuna dolara vrijednog streljiva od 2014. do kraja 2016. godine. Prije 2012. godine trgovine oružjem između Hrvatske, Jordana i Saudijske Arabije gotovo da i nije bilo.

Hrvatska tradicionalno najviše oružja izvozi u SAD, no u 2016. se, odmah iza SAD-a, u koji je izvezeno oružja u vrijednosti većoj od 110 milijuna eura, pojavila se još jedna velika uvoznica hrvatskog oružja. Te je godine Hrvatska u Saudijsku Arabiju izvezla naoružanja i vojne opreme (tzv. zalihe iz Domovinskog rata)  za čak 78,5 milijuna eura. Kako se tada generalno počelo više problematizirati izvoz oružja u Saudijsku Arabiju novinari su se prihvatili češljanja službenih dokumenata EU , posebno onih koji se tiču izvoza oružja i druge vojne opreme. Hrvatska se svrstala u sami vrh zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. „Zlatne godine“ bile su 2013. i 2015. kada je ta vrijednost bila među većina u zemljama EU, uz bok UK-u, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Hrvatski izvoz, prema dostupnim dokumentima, točnije prema Zajedničkom popisu robe vojne namjene Europske unije, odnosio se na oružje s glatkom cijevi kalibra manjeg od 20 mm i većeg, ostalo naoružanje i automatsko oružje kalibra 12,7 mm i većeg;  streljivo i naprave za podešavanje upaljača; bombe, torpeda, rakete, projektile, ostale eksplozivne naprave i punjenja, kao i pripadajuću opremu i pribor, posebno konstruirana za vojnu uporabu, te za njih posebno konstruirane komponente; oklopnu ili zaštitnu opremu i konstrukcije i komponente; opremu za izradu „proizvoda” i komponente.

Praksa Saudijske Arabije je da borcima na terenu ne prodaju vlastito naoružanje već ono „nestandardno“ (staro sovjetsko naoružanje). Saudijska Arabija, dakle, u druge zemlje svog okružja izvozi ono  naoružanje koje većinski nabavlja u (Jugo)istočnoj Europi, a među tim zemljama nalazi se i Hrvatska.

U 2017. godini na kratko je vrijeme pozornost hrvatske i šire javnosti izazvalo objavljivanje novinarskog istraživanja BIRN-a koje je pokazalo kako se s riječke zračne luke na otoku Krku velikim transportnim zrakoplovima prebacivalo oružje za Bliski istok, koje zatim završava u tko zna čijim rukama i na tko zna kojim bojištima.

Pentagon je rutu na Krk preselio zbog odluke američkih vlasti da se te rute odmaknu od Njemačke budući da su u Njemačkoj počele istrage i propitkivanja jesu li kršeni zakoni prenošenjem oružja preko Njemačke na područje Bliskog istoka. U 2017. godini Hrvatska je odradila 194 izvozna ugovora za oružje za 47 zemalja, među kojima su i dalje bili Jordan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Dio tog oružja sigurno je završio u Jemenu, iako mu je gotovo nemoguće pratiti put. Ovdje je važno ukazati i kako je financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog koaliciji pod vodstvom Saudijske Arabije svih ovih godina – samo u Britaniji l icence vrijedne najmanje 7,25 milijardi eura za izvoz oružja u Saudijsku od 2013. godine, dok procijenjenu vrijednost izvoza ne nalazimo u službenim dokumentima. Humanitarna pomoć tako je zapravo bila pružanje flastera nakon bačene granate.

Licemjerne prakse nisu izbjegle ni neke 'progresivne' vlade, poput španjolske . Tako je gradonačelnik Cádiza, José María González (Podemos), koji se prezentirao kao antiratni aktivist i 2015. se javno zalagao za rezanje svih komercijalnih veza sa Saudijskom Arabijom, kasnije „promijenio ploču” i odobravao ugovor sa Saudijskom Arabijom, kojim se financiralo i održavalo vojno brodogradilište u Cádizu. Pedro Sánchez također je javno podržao ugovor i dok su članovi njegove Socijalističke stranke u Europskom parlamentu glasovali kako bi smanjili svu vojnu prodaju Saudijskoj Arabiji, Sánchez je ponovno odobrio prodaju laserski bombi Saudijskoj Arabiji. Španjolske licence od 2013. do 2017. tako vrijede 1,64 milijarde eura dok je procijenjena vrijednost izvoza 1,63 milijarde.

Medijski „flasteri” i građanski muk

Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. Rat u Jemenu u okviru medija u Hrvatskoj, posebno u mainstream medijima, popraćen je u kontekstu izvještavanja, tj. prenošenja agencijskih vijesti o stradanjima, pokušajima mirovnih pregovora, humanitarne krize i gladi stanovništva.

U kontekstu prodaje oružja mainstream mediji su puno više pisali nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija, pozivajući se na izvještaje Amnesty Internationala i to isključivo o američkoj i britanskoj prodaji, isključujući ostale zemlje koje zarađuju na „saudijskoj genocidnoj kampanji“, kako je nazvala rat u Jemenu novinarka tjednika Novosti.

Tek Novosti spominju druge aktere poput Njemačke i Španjolske koje su, unatoč najavi da će suspendirati trgovinu oružjem, obje realizirale ugovore za prodaju oružja. Dodatno, DW spominje i francusku prodaju – u principu zbog uske povezanosti sa Saudijskom Arabijom, predvodnicom „druge strane“ rata.

Dodatno, Telegram, i to također nakon ubojstva Khashoggija, kao jedne od izvoznica oružja navodi Dansku i Finsku i to na temelju izvještaja Stockholm International Peace Research Institutea.

Jedan članak, gotovo isti, na nekoliko mainstream portala poput 24 sata, posvećen je prodaji oružja Saudijskoj Arabiji i to 2016. kada je mreža novinara BIRN-a i OCCRP-a otkrila da je Hrvatska  izvezla 302 milijuna eura vrijednog oružja koje je završilo na ratištima u Siriji i Jemenu.  Nešto detaljniji tekst objavio je specijalizirani portal Obris.

S druge strane „javni servis“ HRT nije niti jedan članak posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Općenito se izvještavanje o situaciji u Jemenu svelo na statistiku o broju mrtvih, dok nešto „opširniji“ članak nalazimo tek nakon pogiblje pirotehničara iz Hrvatske.  

Za mišljenje o političkom i medijskom muku o ratu u Jemenu, upitali smo Centar za mirovne studije. „Dok europske zemlje glasno izigravaju žrtve zbog izbjeglica koji pokušavaju doći do Europske unije, tihe su kada se govori o odgovornosti za prodaju oružja u zemljama u kojima se vode ratovi ili zemljama poput Saudijske Arabije koja vojno intervenira u Jemenu”, govore nam iz CMS-a.

Podsjećaju kako je Hrvatska , unatoč izvješću UN-a ili pozivu Europskog parlamenta o embargu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju zbog ratnih zločina koje je počinila vojska Saudijske Arabije odlučila toj zemlji prodati oružje i municiju.

„Uz to je Republika Hrvatska prodajom oružja Saudijskoj Arabiji prekršila međunarodni Ugovor o trgovini oružjem, koji zahtijeva da prije izvoza država mora napraviti procjenu moguće zlouporabe oružja. Naime, još prije dvije godine Centar za mirovne studije dobio je odgovor od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kako Republika Hrvatska nije u posjedu dokumenta iz kojega bi bila razvidna 'procjena' situacije izvoza oružja u Saudijsku Arabiju. Izvoz oružja u Saudijsku Arabiju napravljen bez ikakve procjene, kršenje je međunarodne konvencije kao i domaćeg zakonodavstva. Takvim postupcima Republika Hrvatska pridružuje se zemljama koje rasplamsavaju oružane sukobe u svijetu i doprinose međunarodnoj nestabilnosti”, ističu iz CMS-a.

Hrvatska se pridružila neslavnoj svjetskoj huškačkoj listi najgore vrste, ali rat u Jemenu, osim statistički, nije postao nimalo 'zanimljiv' građankama i građanima u Hrvatskoj.

U nekim je europskim zemljama rat u Jemenu ipak uspio podignuti građane i građanke na noge. U ožujku su građani u Londonu prosvjedovali zbog prodaje oružja Saudijskoj Arabiji za rat u Jemenu. Prosvjednici su naglasili kako je predložena prodaja više zrakoplova Eurofighter Typhoon Saudijcima nezakonita prema međunarodnom pravu, a podsjetili su i kako su u sukobu u Jemenu poginule tisuće civila. U susjednoj Bosni i Hercegovini u nekoliko navrata prikupljala su se sredstva za humanitarnu pomoć, a u Italiji su, primjerice, sindikati nedavno odbili ukrcati teret na saudijski brod koji nosi oružje, u znak protesta protiv rata u Jemenu. Lučki radnici stupili su u štrajk, odbijajući raditi dok brod ne napusti luku u Genovi. Brod je bio napunjen oružjem u Belgiji, i prije pristajanja u Italiji uspješno je blokiran od preuzimanja dodatnog oružja i u francuskoj luci - zbog sličnog prosvjeda.

U Hrvatskoj pak tijekom posljednjih četiri godine nije organizirana niti jedna akcija – niti prikupljanje sredstava za pomoć,  niti antiratni skup, niti bilo kakav vid protesta protiv rata u Jemenu i hrvatskog sudjelovanja u njemu. Učinili nismo ništa, ali (više) ne možemo reći da nismo znali.

petak, 07. lipanj 2019.

Izvor/i:

H-Alter

Tags

Politika

subcribe newsletter