U više od 35 tisuća europskih općina prosječna temperatura je narasla za više od 2 stupnja u zadnjih 50 godina. Od velikih gradova pa do sela klimatska kriza zahvaća svaki kutak Europe – ali građani protestiraju, a i odgovorni konačno počinju poduzimati mjere.
Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.
Ažurirani podaci o temperaturama iz 558 gradova i njihove okolice u Europi pokazuju da je 2018. bila najtoplija godina od 1900. godine u 203 grada. Istraživanje Europske mreže za data novinarstvo provedeno među predstavnicima 61 lokalne vlasti u šest zemalja pokazalo je da lokalni odgovor na klimatske promjene uvelike varira.
While climate change may be drawing the attention of the public, MEPs’ twitter profiles seem to find relatively little room for it.
L’Europa si sta scaldando sempre di più. Lo rivela la prima inchiesta collaborativa di EDJNet: un’analisi di più di un secolo di dati meteorologici in 558 città europee.
Dosadašnji „stavovi“ Hrvatske po pitanju problema klimatskih promjena pokazuju kako proklamativno postoji volja te da ona staje kada dođe do razine provedbe.
Podaci koje sakupljaju sateliti Europske svemirske agencije koriste se ne samo za proučavanje utjecaja globalnog zatopljenja na polarna područja već i za predviđanje kako će otapanje leda i podizanje razine mora utjecati na naše ekonomije u slijedećih sto godina.