Data news


Luksuz zvan psihoterapija 

utorak, 17. svibanj 2022. | Marina Kelava
| H-Alter

„Često plačem, imam osjećam da nigdje ne pripadam. Imam užasno teške i nagle promjene raspoloženja. Sve se češće javlja strah od ljudi“, opisuje Leonida Kifer kako se manifestira njena dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja. Anksioznost i depresija bile su i prije pandemije među najčešćim problemima mentalnog zdravlja u cijeloj Europskoj uniji. No, zabrinjavajuće je da svaka zemlja EU koja na papiru omogućuje psihološku pomoć unutar zdravstvenog sustava ima rupe u tom sustavu, a neke države uopće ne predviđaju takvu pomoć.


Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem 

petak, 01. travanj 2022. | Marina Kelava
| H-Alter

„Sramotno je da Hrvatska nema strategiju sprječavanja samoubojstava, iako ima veće stope samoubojstava i od svjetskog i od europskog prosjeka“, ističe Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija. U Hrvatskoj si je u 2020. život oduzelo 566 ljudi, više nego dvostruko više od broja ljudi koji su stradali u prometu. „Mentalno zdravlje bi trebalo imati mjesto u svim aspektima društva. Danas se na to gleda kao da je psihijatrija geto izvan kojega su svi ostali zdravi. To nije tako“, kaže pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče prim. dr. sc. Sanja Martić-Biočina.


Plan za novi dan: oporavak i otpornost 

petak, 30. travanj 2021. | Toni Gabrić
| H-Alter

Hrvatska vlada prošli je tjedan u Saboru predstavila sažetak dokumenta koji je nazvan "Nacionalnim planom oporavka i otpornosti", a koji je presudno važan za izvlačenje 49,08 milijardi eura pomoći od Evropske unije za saniranje ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije COVID-a 19 i potresa koji su lani uzdrmali hrvatske regije. Sabor je sažetak prihvatio jutros, na jedvite jade, sa 76 glasova od ukupno 151 zastupnika.


Strategija za 22 milijarde € 

ponedjeljak, 07. prosinac 2020. | Toni Gabrić
| H-Alter

Nacionalne razvojne strategije vjerojatno ne bi niti bilo kada njezino postojanje ne bi bilo pretpostavka za izvlačenje EU-sredstava. Ali što nakon nje? - "Želimo da 37 posto projekta koje ćemo predstaviti budu financirani na tragu Europskog zelenog plana, a drugih 20 posto se odnosi na digitalizaciju", lapidarno je izrazio svoje želje premijer Andrej Plenković, demonstriravši da se prava "razvojna strategija" začahurila u njegovoj glavi i da u njoj nema neke pretjerane sofisticiranosti.


Što Hrvatska tu može? 

utorak, 06. listopad 2020. | Toni Gabrić
| H-Alter

Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.


Pošto euro? 

ponedjeljak, 24. kolovoz 2020. | Toni Gabrić
| H-Alter

Kroz iduće dvije ili tri godine Hrvatska ulazi u eurozonu, euro postaje naša jedina službena valuta. Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati ova nova "tranzicija"? Zbog visoke razine eurizacije hrvatskog duga teško bi bilo ovaj trenutak iskoristiti za devalvaciju kune, iako bi u teoriji takva devalvacija mogla pomoći konkurentnosti hrvatskih izvoznika, smatra Višnja Vukov s Odsjeka za političke i društvene znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni.


Nije riječ samo o aplikacijama: privatnost i osobni podaci na zapadnom Balkanu za vrijeme koronavirusa 

utorak, 19. svibanj 2020. | Federico Caruso
| OBC Transeuropa

Mjere usvojene od strane pojedinih zemalja radi suzbijanja pandemije koronavirusa izazvale su zabrinutost udruga i stručnjaka koji se bave zaštitom privatnosti i digitalnim pravima. Vanredne mjere koje odstupaju od uobičajenih nacionalnih regulativa prijete da se pretvore u instrumente masovnog nadzora


Globalno zatopljenje u Europi, od općine do općine  Large investigation

četvrtak, 14. svibanj 2020. | Lorenzo Ferrari
Ornaldo Gjergji
| OBC Transeuropa

U više od 35 tisuća europskih općina prosječna temperatura je narasla za više od 2 stupnja u zadnjih 50 godina. Od velikih gradova pa do sela klimatska kriza zahvaća svaki kutak Europe – ali građani protestiraju, a i odgovorni konačno počinju poduzimati mjere.