Europljani isključeni iz europskih izbora

Gotovo 17 milijuna građana Europske unije živi u državi članici EU-a koja nije njihova država podrijetla. Ovi građani imaju pravo glasati na izborima za Europski parlament u zemlji u kojoj žive, ali veoma mali broj njih to čini. Tako se propušta prilika za stvaranje jedne transnacionalne politike.

Ververidis Vasilis /Shutterstock)

Ako bi svi Rumunji koji žive u Italiji formirali političku stranku i glasali za nju, premašili bi izborni prag od 4 posto i izabrali bi 3 od 76 talijanskih zastupnika u Europskom parlamentu. Rumunji u Italiji čine najbrojniju skupinu stranih državljana iz EU u jednoj državi članici Europske unije: govorimo o gotovo 1,2 milijuna ljudi. Međutim, veoma mali broj njih će glasati 26. svibnja, kada se održavaju izbori za Europski parlament.  

Problem registracije

Svaki državljanin Europske unije može glasati na izborima za Europski parlament u zemlji u kojoj živi. Nije potrebno da dugo vremena prebiva u toj zemlji niti da stekne njeno državljanstvo. Potrebno je međutim da zatraži upis u registar glasača (samo se u Latviji i Litvi strani državljani iz EU automatski upisuju u registar). Druga mogućnost koju imaju strani državljani iz EU u Italiji jeste da glasaju u svojoj matičnoj zemlji ili pak da glasaju za kandidate iz svoje zemlje u lokalnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili putem pošte.

Uvjeti i rokovi za upis u registar birača u zemlji prebivanja razlikuju se od države do države. U Italiji registracija glasača za ovogodišnje izbore traje do 24. veljače, dok je u većini ostalih država članica krajnji rok sredinom travnja. Procedura uglavnom nije previše komplicirana, ali mnogi nisu upoznati s uvjetima registracije – brojni strani državljani iz EU ni ne znaju da imaju pravo glasati u mjestu u kojem žive. Rezultat? Na prethodnim izborima za Europski parlament samo 8 odsto državljana EU koji žive u nekoj drugoj državi članici bilo je registrirano za glasovanje.  

Koliko građana EU živi u nekoj drugoj državi članici?

Broj građana EU koji žive u državi članici koja nije njihova država podrijetla nikada nije bio veći. Govorimo o gotovo 17 milijuna ljudi, više od 3 posto građana EU. U apsolutnim brojkama, najbrojnije skupine čine Rumunji i Poljaci. U relativnim brojkama, više od 10 posto državljana Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Latvije, Litve i Portugala živi u nekoj drugoj državi članici EU.

Broj građana EU koji žive u državi članici koja nije njihova država podrijetla

U svakoj od pet najvećih zemalja Europske unije živi najmanje milijun građana podrijetlom iz neke druge države članice EU, dok u zemljama poput Irske, Belgije i Austrije strani državljani iz EU čine 8-9 posto potencijalnih glasača na europskim izborima.

Migracije unutar EU. Izlazni migracijski tokovi iz država EU

Veća izlaznost ovih građana na glasanje mogla bi itekako napraviti razliku u mnogim zemljama. To bi bio način da strani državljani izađu iz podređenog položaja u koji se često dovode u javnom diskursu (čemu doprinosi činjenica da imaju pravo glasati na lokalnim i europskim izborima ali ne i na parlamentarnim), čime bi ta sve brojnija transnacionalna zajednica dobila veću vidljivost. Riječ je veoma raznolikoj zajednici: negovateljice, kamiondžije, ljekari, istraživači – osobe koje iskušavaju mogućnosti (i izazove) koje nudi slobodno kretanje unutar Europske unije.

Ekstremno niska izlaznost

Svjedoci smo paradoksa: ova brojna skupina građana predstavlja živi primjer europske integracije, ali veoma mali broj njih izražava svoj glas na europskim izborima. Podaci vezani za prethodne izbore sugeriraju da oko 95 posto stranih državljana iz EU nije glasalo u zemlji u kojoj živi, pri čemu je i broj onih koji su glasali u diplomatskim predstavništvima ili putem pošte također veoma mali. Na primjer, 2014. je u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Italiji glasalo 3.806 Rumunja, 745 Poljaka i 631 Bugarin, dok je samo 6 posto Talijana koji žive u nekoj drugoj državi članici glasalo za talijanske liste.

Podaci o izlaznosti stranih državljana iz EU na europske izbore prilično su oskudni, što još jednom potvrđuje činjenicu da javnost i vlasti poklanjaju slabu pozornost ovoj skupini građana. Europski parlament ne prikuplja ove podatke, a mnoge zemlje ih uopće ne objavljuju; samo 5 od 28 država članica prikuplja i objavljuje podatke o izlaznosti na europske izbore. Talijanski ministar unutarnjih poslova, kontaktiran od strane OBCT, nije pružio nikakvu informaciju o stranim državljanima upisanim u registar birača u Italiji.

Zašto veliki broj stranih državljana iz EU ne glasa na europskim izborima, iako imaju mogućnost? Razlozi su različiti i kreću se od nepovjerenja u politiku do nezainteresiranosti za Europsku uniju, uključujući brojne društveno-ekonomske i kulturne čimbenike, te nedovoljno poznavanje sopstvenih prava i procedura za njihovo ostvarivanje. S ciljem rješavanja bar nekih od ovih pitanja, Europska unija je pokrenula kampanju senzibiliziranja javnosti uoči europskih izbora u svibnju pod nazivom “Ovaj put glasam“.

Još jedan mogući odgovor na problem slabe izlaznosti stranih državljana na europske izbore jeste određivanje kvote zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu za kandidate izabrane na transnacionalnim listama. Tako Rumunji koji žive u Italiji ne bi morali birati između glasanja za talijanske kandidate i glasanja u konzularnim predstavništvima za rumunjske liste, već bi mogli pronaći svoje sunarodnike na novim europskim listama i glasati za njih sa biračkog mjesta u svom kvartu. Određivanjem kvote zastupničkih mjesta za transnacionalne liste bila bi omogućena veća vidljivost svim onim Europljanima koji žive izvan svoje zemlje podrijetla, međutim taj prijedlog zasad nije prihvaćen.